Treći deo atlasa „Anatomski putevi droge”

By Admin on 02:33

Filed Under:

05. 12. 2010. 00:02h | V. Marić-Brajković
Danas poklon čitaocima: Treći deo atlasa „Anatomski putevi droge”

Droga najviše šteti mozgu

Gotovo da nema organa koji ne strada od upotrebe bilo koje droge, ali od svih najviše oštećenja pretrpi mozak, posebno posle nekoliko godina stalnog uzimanja narkotika.

- Sve psihoaktivne supstance deluju na ceo organizam, ali ono što je vezano i za definiciju psihoaktivnih supstanci jeste da one deluju na stanje svesti, a zna se da je njeno sedište centralni nervni sistem, odnosno mozak. Prve i akutne promene prvo se vide na mentalnom zdravlju. No, pored oštećenja nervnog sistema u zavisnosti od vrste i načina na koji se uzimaju droge, narušava se i rad drugih organa - kaže dr Jasna Daragan-Saveljić, direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti u Beogradu.


Koliko je vremena potrebno da se ošteti nervni sistem pre svega zavisi od vrste droge koja se uzima, genetske predispozicije, konstitucije, od stanja organizma, godina, načina uzimanja droge. Uglavnom je potrebno nekoliko godina da dođe do oštećenja somatskog zdravlja.



- Osobe oštećenog nervnog sistema upadaju u depresivna stanja, kasnije praćena i psihoorganskim promenama. One su uvod u psihoorganski sindrom koji se manifestuje smanjivanjem intelektualnih i kognitivnih funkcija. Pacijent pati od jedne vrste početne demencije, smanjena mu je moć rasuđivanja i teško pamti - kaže dr Saveljić.



Organ koji najviše strada posle mozga jeste jetra, a od droga koje se udišu i puše neminovna su oštećenja pluća.



Kad organe stalno bombardujete psihoaktivnim supstancama, objašnjava dr Saveljić, konstantno narušavate njihovu funkciju i u jednom trenutku dolazi i do strukturne promene. Pored jetre koja najčešće strada jer se u njoj prerađuju svi toksini, veoma su ugroženi pluća, bubrezi, srce i kardiovaskularni sistem.


- Ne postoje lake i teške droge, postoje samo teške droge, a najteža je ona koja se uzme prvi put jer je to ulaz za sve ostale. Organizam se brzo adaptira na svaku drogu. Strana supstanca lako postaje sastavni deo metabolizma, organizam više ne može da funkcioniše bez nje. Njenim izmicanjem, odnosno uskraćivanjem, dolazi do poremećaja rada celog organizma, i nastaje apstinencijalni sindrom, kod nekih je blaži kod nekih teži, što opet zavisi od vrste, načina i upotrebe droge - kaže dr Saveljić i objašnjava kako svaka od njih posebno utiče na organizam. 





Marihuana utiče i na ciklus
Utiče na nervni i endokrini sistem. Nisu pošteđena ni pluća jer jedan džoint ima dejstvo kao pakla cigareta. Poremećen je i menstrualni ciklus.







Heroin izaziva trombozu
Oštećuje krvne sudove, često dolazi do tromboze. Ovisnici mogu čak da ostanu bez ekstremiteta kad drogu ubrizgaju u arteriju. Česta su i oštećenja perifernog nervnog sistema, pluća. 





Kokain oštećuje srce
Veoma adiktivna droga, stvara veću zavisnost od heroina. Stradaju centralni i periferni nervni sistem, nastaju atrofične promene na nosu. Budući da je ubrzan i rad srca, neminovno se oštećuje i kardiovaskularni sistem. 





Ekstazi dovodi do epi napada
Dovodi do poremećaja pritiska i pulsa i naglog gubitka tečnosti. Dehidriranost organizma može da se okonča i epi napadom ili srčanim udarom. 





LSD može zauvek da vas „odvede”
Retka droga, izuzetno moćna jer daje klinički sliku sličnu psihozi u kojoj pacijenti dugo ostaju. Nažalost, bilo je onih koji zauvek ostanu u stanju dezorijentisanosti i halucinacija. Teško oštećuje nervni sistem.

Preuzeto sa:
2010 © - blic.rs

0 коментара for this post

Постави коментар