Ljetnji mjeseci u Crnoj Gori uvijek donose povećan broj narkotika. Uzrok je posjeta velikog broja turista, koji često donose drogu i pokušavaju da je zloupotrijebe.

- Apelujem na mlade da izbjegavaju kontakt sa nepoznatima – ističe za Pobjedu zamjenik direktora Javne ustanove na Kakarickoj gori i šef Kancelarije za prevenciju narkomanije Dušan Raspopović, podsjećajući da je danas Međunarodni dan borbe protiv ove bolesti zavisnosti, koji Kancelarija simbolično obilježava tokom cijelog jula.

On je poručio da sve međunarodne organizacije apeluju da se borba protiv narkomanije podigne na viši nivo i da se sprovodi bez prekida.

- Kviz „Znanjem protiv droge”, održavan proteklih godina u osnovnim i srednjim školama, dao je dobre rezultate. To je projekat glavnog grada i Ministarstva prosvjete i nauke, čiji je cilj edukacija. Uspjeli smo da upozorimo mališane na probleme koje narkomanija nosi sa sobom. U planu je prikazivanje filma o bolestima zavisnosti, ko može pomoći, kako se boriti i slično. Sredstva su opredijeljena iz sredstava Vladine Komisije za borbu protiv droge. Biće besplatno distribuirano više stotina CD ustanovama i građanima – kazao je Raspopović.

On je dodao da je narkomanija problem sa kojim se bore sve države. Uzima veliki danak, pogotovo kod mladih ljudi - prije svega adolescenata. Raspopović ističe da je neophodno preventivno djelovati na svim nivoima.

- Potrebno je uključiti što više mladih u borbu protiv droge. Posljednjih par godina pojačana je informisanost građana, što takođe predstavlja jedan od bitnih faktora u toj borbi. Narkomanija više nije tabu tema. Roditelji danas mogu brže reagovati, dok su se ranije problemi skrivali unutar porodica. Presudan faktor u tome bila je neinformisanost, nepoznavanje problema, međusobno optuživanje i traženje krivca. U narkomaniji ne treba tražiti krivca, jer je to bolest kao i svaka druga, već je potrebno brzo reagovati i pomoći osobi koja je u problemu – naglašava Raspopović.

Ističe da danas djeca o ovom problemu mogu da govore sa profesorima, pedagozima i znaju šta se dešava kad neko uđe u svijet droge.

- Prije šest godina mladi su mogli dobiti samo informacije od društva, sa ulice, u kafani. Po mojoj evidenciji, danas među srednjoškolcima ima manje onih koji su probali narkotike nego prije sedam - osam godina – dodaje Raspopović, konstatujući da su najveću pomoć tome dali psiholozi, kviz i druge akcije sprečavanja bolesti zavisnosti u školama.

Tokom ove godine besplatno je podijeljeno 97 testova na heroin, 59 na marihuanu, 54 na kokain i 24 na ekstazi. Kancelarija je prepoznatljiva po aktivnostima u Crnoj Gori i šire. Ocijenjeni su visoko od OEBS-a, i člasnovi su EKADA – (Evropski gradovi Balkana u borbi protiv droge) i svih međunarodnih organizacija.

U ustanovi 26 štićenika

U Centru za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori boravi 26 klijenata. Svi su bili heroinski zavisnici.

- Do sada je iz ustanove izašlo pet generacija, sa 27 štićenika, starosti od 22 do 43 godine. Sa ponosom mogu da kažem da je proteklih dvije decenije, koliko se bavim ovim poslom, glavni grad uradio najviše na polju prevencije i resocijalizacije zavisnika u cijeloj Crnoj Gori – kaže Raspopović.

On je istakao da roditelji štićenika zahvaljuju gradonačelniku Miomiru Mugoši što je jedini u Crnoj Gori, kao ljekar, shvatio potrebu osnivanja Centra, na inicijativu roditelja zavisnika.

U Centru se sprovode mnoge aktivnosti – štićenici izrađuju razne predmete, a imaju i svoj staklenik. Za pohvalu je da se do sada nijedan klijent, kako kažu informacije Raspopovića, nije vratio narkoticima. A skoro svi su se zaposlili ili upisali neki fakultet.

Problem brakovi zavisnika

Raspopović ističe da je u širokoj lepezi problema jedan od većih sklapanje brakova između zavisnika i stvaranje potomstva.

- Posljednji primjer su muž i žena, oboje heroinski zavisnici, koji imaju četvoro djece. Roditelji su na liječenju, a starateljstvo nad djecom preuzeli su članovi porodice – dodaje Raspopović.

Najviše heroinskih zavisnika

Narkomanija nije samo problem uzimanja psihoaktivnih supstanci. Nju prate i drugi problemi kao što su hepatitis C, HIV i druge prenosive bolesti. Sve to čini problem težim. U Crnoj Gori, kako kaže Raspopović, najviše je heroinskih zavisnika. U posljednje vrijeme povećan je broj intravenskih zavisnika, a i zaraženost hepatitisom je mnogo češća.

Špricevi i igle

U napuštenim objektima, u okolini podgoričkih škola i vrtića, sve češće se mogu pronaći opasne igle i špricevi iz upotrijebljenog narkomanskog pribora.

U Crnoj Gori se ne zna tačan broj zavisnika. Prema istraživanjima Instituta za javno zdravlje, taj broj se kreće od 400 do 3.000.

Svjetska praksa pokazuje da je to jedan odsto populacije. Đ.Ć.

Droga - okidač unutrašnjih problema

- Droga je bila samo okidač unutrašnjih problema, nijesam znao šta znači zavisnost. Mislio sam da je sve riješeno ako ostavim drogu, a problem je zapravo bio u mojoj glavi i načinu života – kazao je za Pobjedu 28- godišnji Vojo Kovačević , koji je 15 godina bio heroinski zavisnik.

Kovačević ističe da se ne boji novog života, jer da je imao strah ne bi se ni upustio u liječenje.

- Iskušenje uvijek postoji. Svjestan sam da moram držati gard cijelog života, kako se opet ne bih našao u istom paklu. Po izlasku iz Centra osjećaću se boljim i jačim čovjekom, nego što sam bio – kazao je Kovačević, ističući da je to veliko iskustvo koje mu je pomoglo da se izliječi.

On je naveo da mu je, pored 12 stupnjeva izgradnje čovjekove ličnosti koji se primjenjuju u Centru, pomogla vjera da nijednog trenutka ne posustane i vrati se najgorem poroku.

Kovačević je poručio mladima da se bore sa iskušenjem i nikada ne posegnu za drogom. Sl. R.